unaprijedite gotovinsko poslovanje uz pouzdanu provjeru novčanica ...

objavljeno: 21.7.2020. Informacija SJEVERNA IRSKA (U.K.)

objavljeno: 15.6.2020. Informacija ARGENTINA, BUGARSKA

objavljeno: 1.4.2020. Informacija TUNIS

objavljeno: 30.3.2020. Informacija BUGARSKA

objavljeno: 20.3.2020. Informacija ENGLESKA (U.K.)

objavljeno: 5.3.2020. Informacija ŠKOTSKA (U.K.)

objavljeno: 29.2.2020. Informacija ARGENTINA

objavljeno: 27.2.2020. Informacija ŠKOTSKA (U.K.)

Zanimljivosti


Euro kovanice

Serija kovanog novca Europske monetarne unije sastoji se od osam apoena: 1, 2, 5, 10, 20 i 50 centi te 1 i 2 eura.

Prednja strana (avers) pojedinih apoena kovanica ima isti dizajn u svih 20 članica Europske monetarne unije i 4 države koje koriste valutu EUR i prikazuje vrijednost apoena i područje Europske monetarne unije. Stražnja strana (revers) kovanica različitog je dizajna za svaku državu, a svi motivi okruženi su sa 12 zvjezdica Europske monetarne unije.

Apoeni 2 eura često se izdaju i kao posebna prigodna izdanja te je moguće susresti se s velikim brojem različitih stražnjih strana kovanica. Svaka od zemalja članica može izdati prigodne kovanice apoena 2 eura jednom godišnje.

Zemlje članice eurozone: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

Zemlje izvan eurozone s vlastitim euro kovanicama: Andora, Monako, San Marino i Vatikan.


Prvi papirnati novac

Najstariji pronađeni materijali ukazuju da novčanice dolaze iz Kine.

Prvotno su razvijene tijekom Tang i Song dinastija u 7. stoljeću u obliku trgovačkih potvrda i obveznica.

Potreba njihovog razvoja vjerojatno je nastala zbog težnji trgovaca i veletrgovaca da smanje prijenos velikog broja kovanog novca prilikom većih transakcija. Papirnati novac vrlo sličan obliku i konceptu današnjeg papirnatog novca koristio se u Kini već oko 1000-te godine no nema sačuvanih primjeraka. Najstariji sačuvani primjeri papirnatog novca proizvedeni su u Kini u 13. i 14. stoljeću. U Europi je do razvoja papirnatog novca došlo tijekom 17. stoljeća.


Prvi kovani novac

Kovanicom općenito nazivamo metalni predmet izrađen kovanjem ili lijevanjem određene vrste ili kombinacije materijala, standardizirane dimenzije i težine, izrađen u većem broju istovrsnih primjeraka. Izradu kovanica potaknula je potreba za univerzalnim vrijednosnim predmetima kako bi se točnije utvrđivala vrijednost roba i usluga.

U početku kovanice nisu imale otisnute tekstualne oznake već jednostavne motive tako da je otežano utvrđivanje vremenskih okvira izrade. Sačuvani pisani materijali i arheološki nalazi upućuju na to da su prve kovanice izrađene prije više od 2700 godina na području Lydie u Maloj Aziji. Kovanice su rađene od elektruma, prirodne slitina zlata i srebra.


Prva polimerna novčanica

Kao odgovor na znatan broj krivotvorenih papirnatih novčanica, u Australiji je razvijena nova tehnologija izrade novčanica na polimernom supstratu. Takve novčanice pružaju veću zaštitu od krivotvorenja, teže se prljaju i traju nekoliko puta duže od tradicionalnih papirnatih novčanica. Pozitivne karakteristike polimernih novčanice prepoznate su u cijelom svijetu i trenutno se one koriste u više od 20 zemalja.

Prva polimerna novčanica izdana je 1988. godine u Australiji. Apoen 10 AUD prigodna je novčanica izdana povodom obilježavanja dvjestogodišnjice osnivanja te sadrži prikaze naseljavanja. Australija je ujedino tijekom godina postala i prva zemlja koja je sve apoene novčanica tiskala na polimernom supstratu.